“Rat na Balkanu počet će u Srebrenici ili Mostaru”

Objavljeno: 05.1.2019. u 18:00
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Britanski diplomat s višegodišnjim iskustvom rada na ovim prostorima samouvjereno proriče krvavu budućnost

Timothy Less izazvao je prije dvije godine žestoke reakcije, napali su ga odasvud, kada je za Foreign Affairs napisao članak u kojem je zagovarao da se Balkan prekroji tako da se mijenjaju granice, izmjesti stanovništvo, kako bi se stvorile etnički čiste države. Bio bi to uvod u “veliku Srbiju”, “veliku Hrvatsku”, “veliku Albaniju”, sve istodobno. Pritom ga se najviše prozivalo kao praktično trbuhozborca Dodika i Vučića.

Sada, još uvijek kao direktor agencije Nova Europa, koja procjenjuje politički rizik u istočnoj Europi, Less u intervjuu za “Nin” navodi gdje očekuje oružane sukobe na Balkanu.

“Ako dvije strane prihvaćaju uvjete pod kojima bi Srbija priznala Kosovo, ne vidim zašto bi autsajderi to trebali odbaciti. Oni samo trebaju odbaciti svoju fobiju o konceptu podjele duž etničkih linija”, rekao je, pri čemu je “autsajderima” nazvao europske političare, prvenstveno Njemačku, koji ne dopuštaju prekrajanje Balkana.

Argument EU-a je podsjećanje na povijest u kojoj je svaki takav pokušaj uvijek dovodio do brutalnih ratova, pokolja, razaranja i rijeka krvi. Novinarka “Nina” Dragana Pejović pitala je Lessa je li moguć rat na Kosovu.

“Postoji rizik, jer postoji i nova dinamika u ovim razgovorima. Prijedlog dva predsjednika bio je odbijen, posebno na Kosovu. I sad se proces odvija u suprotnom smjeru. To je scenarij u kojem Priština pokušava uspostaviti vlast na sjeveru, a Beograd kao na sigurnosnu prijetnju reagira angažiranjem svoje vojske da zaštiti Srbe. Hoće li se onda Priština boriti za sjever, posebno je pitanje”, odgovorio je.

Less svoje teorije koje je iznosio i za Express, kombinira s jedne strane tvrdnjom da na Balkanu ogromna većina stanovništva ne želi živjeti u multietničkim državama, nego u monoetničkim, a s druge s time da se EU, kako kaže, “suočava sa svojim propadanjem”. Iz toga izvlači zaključak da EU Balkanu više nema što za ponuditi osim novca, da joj je utjecaj sve slabiji, a da SAD više za Balkan nije zainteresiran. To posebno primjenjuje na BiH.

“Kad god su se bosanski Srbi željeli distancirati od Sarajeva, to im nije bilo dopušteno… Smatram da prognoza ovisi o tome kako će Bošnjaci reagirati”, kazao je u intervjuu za Nin u dijelu u kojem zagovara veću autonomiju srpskog i još nepostojećeg hrvatskog entiteta, i to kao “prijelazno razdoblje”.

“Uvijek postoji rizik od sukoba. Posebno u Bosni gdje su emocije vrlo intenzivne. To ovisi o tome hoće li Bošnjaci imati volje za pregovore i kako će se to odvijati. Znamo da postoji nekoliko žarišta, kao što je Srebrenica koja je od presudne važnosti za Bošnjake”, kazao je Less, ne precizirajući da je ta “presudna važnost Srebrenice” zapravo posljedica genocida nad Bošnjacima iz 1995. od strane Ratka Mladića i trupa Republike Srpske tijekom rata.

“Mislim da trenutačne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovništvo Bosne, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tijekom raspada Jugoslavije kako ne bi postali dio nečeg što oni smatraju tuđom državom”, za Express je Less govorio prošle godine.

Kao mjesta potencijalnih sukoba Less je sada naveo i Brčko, “osporavani grad”, te “druga manja mjesta, bošnjačka sela u Republici Srpskoj”.

“I, naravno, Mostar gdje su Hrvati također ekstremno nezadovoljni, naročito nakon izbora u listopadu prošle godine na kojima se ispostavilo da ne mogu izabrati svoje predstavnike. Sve skupa, stvorena je visoko zapaljiva atmosfera u BiH, koja bi mogla imati dramatičan rasplet narednih nekoliko godina”, nabrojao je Less.

Lessa su zbog stavova koje iznosi posljednjih godina, najpreciznije je to tako nazvati, popljuvali u niz navrata s različitih dijelova svijeta, primjerice, njegove tvrdnje da je “multietničnost na Balkanu uvezena sa zapada Europe”.

“Manjine u tim državama bile su prisiljene prihvatiti status quo zato što je zapadna hegemonija zabranila bilo kakve promjene postjugoslavenskih dogovora”, govorio je Less za Express prošle godine.

No, tome mu kritičari suprotstavljaju povijesnu činjenicu da je multietničnost tisućama godina stara činjenica u ovom dijelu svijeta, posebno posljednjih stoljeća u Vojvodini, na Kosovu, Makedoniji, pa i po Hrvatskoj i drugdje. Nije, dakle, jasno o kakvom “uvozu multietičnosti” može biti riječ na Balkanu.

Predbacuje mu se i kriminalna zamjena teza po kojoj u situaciji kad zagovara velike Srbije, Hrvatske i Albanije, a političkom Zagrebu, primjerice, takvo što ne pada na kraj pameti iz niza razloga, pa i zbog vlastite stabilnosti, on presudnom po opasnost od izbijanja ratova smatra “reakciju Bošnjaka”, odnosno onih koji bi tu ispali najveći gubitnici.

Da se ne govori o tome da Bošnjaci nisu redom politički jednodimenzionalni obožavatelji Bakira Izetbegovića, nego itekako politički heterogeni. Less se u svojim istupima niti najmanje ne obazire na pravno-političko naslijeđe avnojskih granica SFRJ na osnovu čega ovdašnje nacije i jesu izvlačile legitimitet za obranu od agresije Slobodana Miloševića u 90-ima.

Konačno, kao bivši konzul u Banjoj Luci i s ovakvim predviđanjima, osoba s čijim se stavovima njegovi stavovi najviše poklapaju, zapravo je Milorad Dodik, potom Aleksandar Vučić, ali u prvom redu Dodik.

“Čini mi se da su elite bosanskih Srba sve složnije i odlučnije u konačnom odcjepljenju od Bosne i mislim da će početi s procesom ostvarivanja nezavisnosti već iduće godine”, također je izjavljivao za Express.

Lessove teorije samo u posljednjih godinu dana teško su kompromitirala dva događaja. Prvi je onaj da Albanci odbijaju sudjelovati u vlasti Republike Makedonije.

“U međuvremenu u Makedoniji Albanci trenutačno odbijaju sudjelovati u vlasti, osim pod uvjetima koji su neprihvatljivi za Makedonce. To riskira situaciju u kojoj međuetnička podjela vlasti dolazi do kraja. Potencijalno, Makedonija bi mogla de facto podijeliti se po etničkim linijama, što je dovelo Albance da uspostave paralelne institucije na zapadu Makedonije i izaziva nekakav zazor od Makedonaca”, govorio je Less za Express.

U međuvremenu se ta mala zemlja uspjela othrvati pokušajima da se nacionalisti iz VMRO DPMNE zadrže na vlasti iako su izgubili izbore, navodno su nacionalistima u tome ruku pružale i neke struje iz Moskve.

Nova vlast lijevog centra u koaliciji sada ima i Albance. Druga stvar je tvrdnja da se “EU raspada”, na čemu je Less poentirao u doba uzleta Brexita. Sada se Brexit, međutim, pokazuje kao sve manje vjerojatan, a čak i lako moguće vrlo opasan po samu Veliku Britaniju.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

4 komentara za ““Rat na Balkanu počet će u Srebrenici ili Mostaru””

  1. Neće biti velike Srbije niti velike Hrvatske a nebi smjeli dopustiti ni da Bosna i Hercegovina budu okupirani zbog Daytona i etnički očistili istočnu Bosnu Zvornik GENOCID Foča GENOCID Srebrenici genocid
    Srbi čačkaju, nerviraju svijet sa Kosovom koji je Država međunarodno priznata, istovremeno zovu Ruse da ulažu u okupirani dio Bosne istočne,a to je opasnost za RH.
    Uvijek traže po Hrvatskoj nešto , samo da im ispadne velika stbija ali neće biti tako. u BiH treba im po prstima dati i mir na tzv Balkanu

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
  2. Niti Dodik, niti Vučić nemaju snage da mogu dignuti ozbiljan broj vojnika u rat. Možda će Dodik pokušati, ali ako pokuša u startu će -slomiti zube-. Vučić se izbornim prijevarama i lažnim političkim obećanjima zadnjih nekoliko godina jedva održava na vlasti. Dakle, oba zajedno nemaju dovoljno jaku unutarnju i vanjsku političku podršku, a većina njihovog naroda nije više spremna za njih i za njihovu ideologiju staviti život na raspolaganje. Za profesionalnu vojsku nemaju novca, a ono bijede i jada što bi oni okupili palo bi u nekoliko dana. Zadnji ratovi koji su se vodili, a pogotovo poslijeratno razdoblje, opametilo je većinu ljudi na ovim prostorima. Nema danas političara odnosno državnika na Balkanu koji može povesti svoj narod u novi rat s kojim bi osvojili neki teritorij i pripojili ga svojoj državi. Za rat u obranu postojećih granica, e to je sasvim druga stvar, tu bi se lakše i masovnije mobilizirao narod. Ekstremni Srbi žele veću Srbiju, ali ih ima malo pa bi htjeli da to netko drugi za njih ratom ostvari. Stoga zazivaju pravoslavnu braću Ruse, međutim, nisu svjesni da je tamo samo manji broj populacije aktivno religiozan, iako se većina deklarira vjernicima, tako da ta vjerska veza nije dovoljno jaka. Sigurno nije toliko jaka da bi netko ginuo za njihove interese, to su ogromne zablude tog naroda, dakle, može se ukratko kazati: Ruse boli k…c, pardon, boli ih -ona stvar- za njima!

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (4 votes cast)
    • Eto, sve lipo objasnjeno. :)
      Ko ne razumi, nek se baci lavovima.

      Sve!

      VA:F [1.9.22_1171]
      Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
  3. Ništa novog! Zar se nisu Francuzi i Rusi borili na istočnoj obali Jadrana(u Napoleonovo vrijeme)?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 5.0/5 (1 vote cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program