“AKO STE NESAVRŠENI, VIŠE ĆE VAS VOLJETI…” Donosimo šest zakona psihologije koje je dobro znati…

Objavljeno: 06.12.2018. u 18:26
Autor: , e-mail: atma@znet.hr

Ovi zakoni će vam pomoći ne samo da bolje shvatite zašto ljudi ponavljaju iste gluposti svaki dan, već i zašto ljudi postaju bolji. Dobro ih je znati!

Pratfellov efekt

Ako ste nesavršeni, ljudi će vas više voljeti. Kada želimo ostaviti tisak, mi neizbježno pokazujemo najbolje strane naše ličnosti. Izgleda da je to uzaludno: istraživanja pokazuju da demonstracija ranjivosti i slabosti, naprotiv, povećava nivo empatije drugih ljudi prema nama. Što više imate nedostataka, ljudi će se bolje odnositi prema vama.

Profesor, koji govori publici i primjetno brine i sluša učenike, smatra se pametnijim od nekoga tko govori izuzetno samouvjereno.

Stidljivost i smotanost tijekom prvog upoznavanja je dokazan, mada ne i očigledan način da se vašem potencijalnom partneru jako svidite.

Teoriju su nazvali efekat Pratfell-a i testirao ju je Elliot Aronson, profesor psihologije Univerziteta Stanford.

Generalno, pravljenje grešaka u javnosti nije samo normalno, već i korisno. U svakom slučaju, sve dok vaše greške ne izazivaju ozbiljne štete drugima.

Pigmalionski efekt

Velika očekivanja povećavaju produktivnost. Psiholog Robert Rosenthal je istraživao ovaj fenomen. U školama je izvršio IQ testove, a zatim upoznao nastavnike sa namjernim lažnim rezultatima istraživanja. Djeca čiji je IQ bio veći od ostalih navodno su pokazivali “prosječne” rezultate. I oni koji su pokazali prosječne rezultate , nastavnici su označili kao vlasnike najboljih mozgova. Što se dalje dogodilo?

Oni učenici za koje su nastavnici mislili da su pametniji počeli su bolje učiti. Ovo se događa jer su očekivanja nastavnika od ovih učenika bila veća nego kod drugih. Rastući pritisak na učenike učinio je da ih bolje nauče. Zaključci Rosenthala karakteristični su ne samo za obrazovanje.

“Vaša očekivanja stvaraju vašu stvarnost”, zaključuje on.

U principu, ako želite postići nešto značajno u životu, morat ćete postaviti očigledno nerealne ciljeve i precijeniti svoju sposobnost da ih ispunite. I to će uspjeti. Osim toga, znanstvenici znaju da oni lideri koji zahtijevaju nerealne rezultate od svojih podređenih, kao rezultat toga dobivaju puno više rezultata od tima nego oni koji postavljaju samo “realne ciljeve”.

Paradoks izbora

Što više opcija moramo izabrati, manje smo zadovoljni odlukom. Logično, što više izbora imamo, to bolje. Prodavaonice s velikim asortimanom više su cijenjene od malih prodavaonica. Kada ima puno mogućnosti za razvoj karijere, čini nam se da ćemo definitivno napraviti dobar izbor.

Međutim, psiholozi Mark Lepper i Sheena Iiengar su dokazali da to nije tako… Istraživači su, u sklopu eksperimenta, predložili da jedna grupa gurmana koji dođu u supermarket izaberu jednu od šest različitih vrsta džemova besplatno i jednu od 24 druge. Od onih koji su morali izabrati jednu staklenku od 24, zadovoljni su samo 3%.

Ovaj fenomen otkrio je psiholog Barry Schwartz. Da bi se osjećali dobro, on savjetuje da umjetno ograničite broj opcija. Ovo inače, objašnjava zašto su korisnici Apple uređaja više zadovoljni nego korisnici drugih gadgeta. Ili zašto se oni koji idu u kupovinu za male namirnice, osjećaju zadovoljnijim od posjetilaca ogromnih hipermarketa.

Efekt svjedoka

Što više ljudi treba pomoć, to je manje vjerovatno da će neko pomoći. Ovaj efekt je dobro ilustriran u priči o Dobrom Samaritancu. Također objašnjava mnoge tragične događaje u našoj povijesti. Istraživači to zovu “mješavina odgovornosti”.

Ako je jedan od ljudi na ulici u nevolji i treba mu pomoć, onda je mnogo veća vjerojatnost da će ju dobiti ako jedna osoba priđe blizu, nego ako brojni ljudi hodaju zajedno. Ako netko vrišti za pomoć i ima mnogo ljudi u blizini, tada bi svako od njih više volio ignorirati molbe za pomoć, jer će “drugi pomoći”. Ako je molba za pomoć upućena određenoj osobi u pustoj ulici, onda ima mnogo više šanse da odgovori na to. Ovo, inače, objašnjava bezosjećajnost i hladnoću velikih gradova.

Utjecaj ovog efekta dokazali su psiholozi Bibb Latane i John Darlei. Oni su sproveli eksperiment u kome su imitirali situaciju u kojoj su učenici srednjih škola u školskoj svlačionici ispred drugih učenika pretukli učenika. 85% onih koji su bili jedini svjedok poniženja, požurili su pomoći žrtvi i ustali u njezinu obranu. Međutim, ako već dva učenika promatraju što se događa, šanse da bi jedan od njih pomogao pale su na 65%. Ako je bilo četiri svjedoka, šanse da će bar jedan od njih intervenirati pao je na 31%.

Uopće, ako ste u teškoj situaciji i potrebna vam je pomoć, obratite se osobno nekome.

Jednostavno rečeno, bolje je ne vikati “Pomozite mi netko!”, nego “Čovječe u sivom kaputu, spasi me!”.

Efekt centra pažnje

Ljudi koji su neprestano u razmišljanjima, ne primjećuju očigledne stvari. Većina ljudi u ovom trenutku ozbiljno razmišlja. Kada su u zajednici, ali su uronjeni u svoje misli, oni čak ne primjećuju očigledne stvari, pokazali su znanstvenici s Univerziteta Cornell.

Jednostavno rečeno, nije bitno kako izgledate ako idete u kancelariju ili na fakultet. Većina ljudi jednostavno ne obraća pažnju na vaš izgled. U fokusu ste puno manje nego što mislite.

I tako možete prestati brinuti o vanjskim atributima života. Nemojte kupiti skup automobil ili pametni telefon da biste “se isticali” ispred kolega: može izgledati drugačije, ali većina ljudi ne mari što ste tamo. Oni su zauzeti svojim problemima.

Efekt fokusa

Ljudi precjenjuju značaj stvari i fenomena: “Ništa u životu nije toliko važno koliko mislite” – David Kahneman

Kolika je razlika u svakodnevnom raspoloženju između osobe koja zarađuje 20.000 dolara godišnje i osoba koja zarađuje 50 dolara mjesečno? Gotovo nikakva. Ima je, je minimalno. Hoćeš li biti sretniji ako provedeš ostatak svog života u kući na moru? Teško. Strogo govoreći, stanovnici Kalifornije, gdje više od 300 dana sunca godišnje, nisu sretniji od stanovnika New Yorka ili Chicaga.

Inače, trgovci aktivno koriste ovaj efekt. Oni vas uvjeravaju da će vas kupovina proizvoda učiniti sretnijim. Ali vjerovatno neće ispuniti svoje obećanje.

Da biste suzbili ovaj psihološki efekt, morate naučiti jedan jednostavni aksiom: ništa neće biti tako važno za godinu dana ili čak tjedan dana, kao što mislite danas. I, da, prihvatite činjenicu da ljudi jednostavno ne znaju kako predvidjeti budućnost. Stoga bi bilo bolje da prestanete s tako velikom ozbiljnošću praviti dugoročne planove.

P.S. I zapamtite, samo promijenite svoj um – i tako zajedno mijenjamo svijet!

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 5.0/5 (2 votes cast)
"AKO STE NESAVRŠENI, VIŠE ĆE VAS VOLJETI..." Donosimo šest zakona psihologije koje je dobro znati..., 5.0 out of 5 based on 2 ratings

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program