Više dječjih doplataka: ‘Ovo će imati značajan socijalni učinak’

Objavljeno: 16.5.2018. u 10:30
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Doplatak u iznosu od 300 kn primale bi obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kn po članu, 250 kn dobivale bi obitelji u kojima je prihod po članu od 543 do 1120 kn, a proširuje se obuhvat onih obitelji koje bi primale 200 kn

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima se mijenja dohodovni cenzus i povisuje s 50 posto na 70 posto proračunske osnovice, odnosno sa sadašnjih 1663 na 2328 kuna. Time se proširuje i krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a samim time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak. Istovremeno se proširuje i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna te će se on dobivati i za treće i četvrto dijete.

- Ovo normativno rješenje predlaže se radi stvaranja povoljnijeg okruženja financijskih uvjeta obiteljima s djecom. Izmjene će imati i značajan socijalni učinak u cilju prevencije siromaštva djece i socijalnog isključivanja djece i vrlo su značajna mjera iz sfere obiteljske i pronatalitetne politike odnosno demografskog razvoja Hrvatske – rekla je ministrica za demografiju Nada Murganić.

Doplatak bi tako i dalje, u iznosu od 300 kuna, primale obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kune po članu, 250 kuna dobivale bi one obitelji u kojima je prihod po članu kućanstva od 543 do 1120 kuna, a proširuje se obuhvat onih obitelji koje bi primale 200 kuna – na one u kojima ukupni dohodak po članu iznosi od 1120 do 2328 kuna.

Ovim izmjenama se omogućava da pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta, a ne od dana podnošenja zahtjeva za doplatak za djecu.

Zakonom se mijenja i odredba o dobnoj granici. Pa će se tako priznavati pravo na doplatak za dijete koje je navršilo 19 godina života i pohađa srednju školu u kojoj srednjoškolsko obrazovanje traje pet godina, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.

Najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života, čime se isključivalo djecu koja pohađaju petogodišnje programe. Procjenjuje se da će u odnosu na postojeća prava za primjenu predloženih odredbi biti potrebno dodatnih nešto manje od 152 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 362 milijuna u idućoj te oko 332 milijuna kuna u 2020. godini.

Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture

Konačnim prijedlogom zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je Vlada u srijedu poslala u saborsku proceduru, detaljnije se određuju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne regionalne samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone.

Radi se o drugom čitanju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se uz kriterije koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone uređuju i pitanja uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.

U odnosu na prvo čitanje, izmijenjen je članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto da bi se darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske smatralo opravdanim, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. Objasnio je kako je postavljeni kriterij od 66 posto bio previsok, tj. da već i kriterij od 50 posto ukazuje da su te zone privedene namjeni te da u njima posluju poduzetnici.

“Već je u prvom čitanju bilo predloženo i da se ukine obveza intenziteta u radijusu aktivacije 20 kilometara. To su izmjene koje su prije svega rezultat odaziva sa terena i životnosti provođenja tog zakona”, rekao je Antonić.

Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU. Nadalje, istaknuto je kako osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

Antonić je kazao i da prijedlog zakona detaljnije definira i pojmove poduzetničke infrastrukture – ‘poduzetnička zona’, ‘poduzetničke potporne institucije’, kategorije poduzetničkih potpornih institucija, ‘nova poduzetnička zona’ i ‘proširenje poduzetničke zone’, ukupna površina poduzetničke zone kao i obveze dostave podataka odnosno izmjene podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture

Nadzor nad darovanim zemljištem, koje je u državnom vlasništvu, za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i predstavnika Ministarstva državne imovine koje će posebnim aktom imenovati potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za gospodarstvo.

Ukoliko jedinica lokalne samouprave koja je dobila zemljište za zonu darovanjem tu zonu ne privede namjeni u ugovornom roku, može se aktivirati odredba iz ugovora o darovanju o povratu zemljišta u vlasništvo države.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program