HRVATI SU PSIHIČKI JAKO BOLESNI! Nekoliko najčešćih duševnih poremećaja zbog kojih traže pomoć stručnjaka

Objavljeno: 09.1.2017. u 07:25
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Na području Europske unije, čak više od petine, točnije 22 posto nesposobnosti zbog bolesti otpada na otpada na duševne poremećaje, a slična je situacija u Hrvatskoj.

Predstojica Klinike za psihijatriju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka izv.prof dr. Ika Rončević-Gržeta, napominje kako je situacija kod nas slična onoj u Europskoj uniji, posebice ako se uzme u obzir potrošnja lijekova, piše Novi List.

‘Nema sveobuhvatnih epidemioloških podataka o pojavnosti duševnih bolesti u Hrvatskoj zbog čega je teško govoriti u realnim statističkim pokazateljima. Obzirom na porast potrošnje lijekova prema bazi podataka HALMED-a moglo bi se reći da je populacija u Hrvatskoj psihički sve bolesnija. Tako je potrošnja lijekova, u dnevnim dozama, koji djeluju na živčani sustav odmah iza lijekova za kardiovaskularne bolesti dok su financijski troškovi u 2015. godini iznosili su oko 812 milijuna kuna, odmah iza lijekova za liječenje zloćudnih bolesti. Usporedbe radi, financijski troškovi za lijekove koji djeluju na živčani sustav 2013. godine iznosili su oko 329 milijuna kuna’, rekla je izv.prof.dr. Rončević-Gržeta za Novi List.

Dr. Rončević-Gržeta se u kliničkoj praksi često susreće s osobama koje traže pomoć zbog psihičkih smetnji uzrokovanih stresom odnosno traumom. Tome u prilog idu i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji govore da je udio stresom uzrokovanih poremećaja koji se liječe u bolnici 6,2 posto za 2015. godinu.

Porast broja depresivnih osoba

‘Kad govorimo o predviđanjima vezanim za mentalno zdravlje u budućnosti rekla bih da je ta budućnost tu i da sve veći broj ljudi treba i traži pomoć zbog smetnji i poremećaja iz područja mentalnog zdravlja. Globalna nestabilnost koja dolazi s ekonomskom krizom, velikim migracijama i terorizmom utječe na sve aspekte života pojedinca čime se značajno povećava rizik za pojavu mentalnih poremećaja’, dodaje predstojnice riječke Klinike za psihijatriju.

Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije 2020. godine depresija će biti drugi uzrok nesposobnosti zbog bolesti u općoj populaciji odmah iza kardiovaskularnih bolesti, a 2030. godine čak prvi.

Depresija je znak iscrpljenih adaptacijskih kapaciteta, a kako objašnjava Rončević-Gržeta, pogađa ljude svih statusa diljem svijeta. Prema njezinim riječima, stresogena iskustva nisu jedini uzrok depresiji, ali globalna kriza i stresori koji s njom dolaze značajan su čimbenik rizika.

‘Danas u svijetu od depresije boluje više od 350 milijuna ljudi. Posljedica vanjskih stresora, osim depresije, i niz je drugih duševnih poremećaja iz skupine poremećaja prilagodbe, anksioznih poremećaja, somatskih simptoma i bolesti te ostalog, koji su u porastu. Zašto je tome tako? Činjenica je da naša aktualna zbilja uključuje niz socio-ekonomskih čimbenika rizika koji su dokazano povezani s lošijim mentalnim zdravljem. Svjedoci smo značajnih društvenih previranja uključujući i velike migracije različitih uzroka, ekonomske nestabilnosti odnosno globalne ekonomske krize koja traje gotovo desetljeće. Ekonomska kriza ima reperkusije na ekonomsku sigurnost pojedinca i porast siromaštva. Na individualnom planu dolazi do povlačenja empatije, gubitka tolerancije, zaokupljenosti vlastitom dobrobiti uz gubitak socijalne osjetljivosti. Time su dovodene u pitanje tradicionalne vrijednosti, principi i bazična vjerovanja odnosno osjećaj sigurnosti u sebe i svijet oko sebe’, tumači izv.prof.dr. Rončević-Gržeta.

Strah od terorističkog napada

Nalazimo se u svijetu u kojem je prijetnja od terorističkih napada sve veća, što, kako tvrde liječnici, utječe na naše zdravlje, osobito ono mentalno. Teroristički napadi sve su češći i imaju tragične razmjere. Ljudi više nisu sigurni kad idu na koncert, proslavu Nove godine ili jednostavno javnim prijevozom na posao, a činjenica da ni u jednom trenutku nismo sigurni za svoj život i živote svojih najbližih te da nema načina kako bi se zaštitili, utječe i na psihičko zdravlje.

‘ Vezano za strah od terorizma, ali i u drugim sličnim situacijama koje generiraju strah, neki ljudi će reagirati pojačanim oprezom i ponašanjem u skladu s tim. Za njih, svaka situacija postaje potencijalno opasna pa se takvi pojedinci značajno povlače i izoliraju iz socijalnog okruženja, odustaju od nekih aktivnosti i hobija što utječe na kvalitetu njihova života i funkcioniranje. Neki izražavaju opsesivno mišljenje i ponašanje u nastojanju da uspostave kontrolu i sigurnost, npr. gledaju sve vijesti o terorističkim napadima, čitaju i proučavaju terorizam i teroriste’, opisuje Rončević-Gržeta.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program