Connect with us

Svijet

VJEČNI ŽIVOT JE MOGUĆ: Mozak sisavca po prvi puta uspješno krionički zaleđen pa odmrznut

Objavljeno

-

Prvi su puta znanstvenici uspješno krionički zaledili kompletan mozak sisavca (zeca) te ga zatim odledili u gotovo savršenom stanju, gdje su stanične membrane, sinapse i međustanične strukture sve ostale netaknute.

To znači da bi se sve komponente za koje mislimo da su potrebne kako bi se oblikovao osobni identitet, uključujući pamćenje i osobnost, potencijalno mogle sačuvati na duže vremenske periode, prije nego što ih prebacimo na računalo kako bi ih sačuvali za vječnost, ili ih reanimiramo u budućnosti. Upravo ono o čemu je Walt Disney cijelo vrijeme sanjao (ali nikada nije u stvari i napravio).

“Ovo je stvarno velika stvar”, rekao je Jon Smart, suosnivač neprofitne Fundacije za očuvanje mozga. “Ovo je prvi put da imamo proceduru koja može zaštititi sve za što neuroznanstvenici misle da je povezano s učenjem i pamćenjem. S obzirom na danas najavljene rezultate, rekao bih kako je ovom tehnikom uspješno sačuvano dugoročno pamćenje.”

Fundacija za očuvanje mozga dodijelila je svoju pet godina staru ‘Nagradu za očuvanje mozga malih sisavaca’ nezavisnoj istraživačkoj grupi 21st Century Medicine, pod vodstvom MiT-ovog diplomca Roberta McIntyrea, za smišljanje najbolje tehnike vraćanja u život zaleđenog mozga sisavca, u ovom konkretnom slučaju zeca. Znanstvenici su dobili 26.735 dolara (181,486 kuna) za svoj trud.

A ovako su to napravili.

Tim je ubacio kemijski sastojak glutaraldehid u unutrašnju strukturu mozga zeca kako bi ga stabilizirao i spriječio raspadanje. Zatim, dok se hladio, polako su dodavali kriozaštitnu tekućinu kako bi osigurali da konektomi, kompleksna mapa veza koje održavaju nekih 86 milijardi neurona, i sinaptička struktura ne budu ostećeni. Unutrašnja oštećenja bila su glavni razlog neuspijeha prijašnjih pokušaja kriozaleđivanja mozga.

Tekući dušik

Cijeli je organ pretvoren u praktički staklenu strukturu tako što ga se tijekom 4 sata ohladilo na temteraturu od -130 stupnjeva Celzijusa, a što ga je pripremilo za dugoročnu pohranu. Kada ga je tim htio rastopiti, samo su trebali nježno zagrijati mozak i isprati kriozaštitne kemikalije.

“Glutaraldehid nam je dao tjedne, a kriozaštita nam je dala stoljeća”, rekao je McIntyre.

Suci Fundacije za očuvanje mozga morali su provjeriti koliko je točno mozak ostao očuvan tijekom procedure, te su koristili elektronički mikroskop kako bi napravili i uspoređivali slike prije i poslije postupka.

“Svaki neuron i sinapsa po cijelome mozgu dijeluju prekrasno očuvani”, izjavio je Kenneth Hayworth, predsjednik i sudac Fundacije.

Aldehidno-stabilizirana krioprezervacija

Nova tehnika nazvana je ‘aldehidno-stabilizirana krioprezervacija’. Tu je tehniku originalno predložio inžinjer Eric Drexler još 1986., ali nije isprobana sve do 2010. kada je Greg Fahy njome uspješno zaledio bubrege. A sada kada ju je fahyev tim uspješno primijenio i na zečji mozak, početi će raditi i na nečemu većem – svinjskom mozgu.

Tim 21st Century Medicine želi usavršiti ‘sintetičko oživljavanje’ – moderan oblik krioočuvanja koji se fokusira na očuvanje moždane strukture kako bi ju se mogao unijeti u računalo ili robotsko tijelo u budućnosti, umjesto da se pokušavaju sačuvati pravi biološi sastojci mozga kako bi se kasnije mogli transplantirati u drugo tijelo.

“Oživljeni digitalni mozak, znan i kao emulacija cijelog mozga, mogao bi se učitati na kompjutersku simulaciju ili robotsko tijelo. Ali s obzirom da takav način uključuje i destruktivno skeniranje, biološki sastojci originalnog mozga biti će uništeni toksičnom kupkom kemikalija tijekom samog postupka očuvanja”, objašnjava George Dvorsky.

“Nakon očuvanja i stabilizacije, ti bi se mozgovi narezali na jako sitne kriške koje bi zatim bile individualno skenirane. Zajedno, skup dikitaliziranih moždanih dijelova pretstavljao bi cijelu osobu.”

Sve je to lijepo i krasno, ali postoji li u biću osobe ili životinje nešto više od izuzetno kompleksne mape sinapsi i neurona koji izbacuju električne signale jedno drugome? Gotovo je nemoguće znati bez da stvarno isprobamo, a svima je jasno koliko bi to etički bilo teško za izvesti.

Ali znanstvenici su odlučni shvatiti što se točno događa unutar mozga, biološki govoreći, kako bi nastale misli i osjećaji.

Da li ove tehnike uspijevaju ‘snimiti’ cijelu osobu, uključujući svijest i osobnost, tek se treba vidjeti. Do odgovora će se sigurno doći, ali sporije. Niti sama neuroznanost još dovoljno ne razumije svijest, iako neuroznanstvenici počinju nuditi obečavajuće materijalističke modele.

Očito smo još dosta udaljeni od primjene takve tehnologije na ljudima, ali nas to ne spriječava da sanjamo kako ćemo se probuditi za 100 godina u robotskom tijelu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijene hrane mogle bi rasti svake godine: Stručnjaci otkrili razloge

Objavljeno

-

By

Znanstvenici upozoravaju da će cijene hrane od sada rasti svake godine. Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2 posto godišnje, prema novoj studiji u Njemačkoj.

Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena dovodi do toga da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije, dakle veći udio prihoda kućanstva potrošit će se na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima, piše ScienceAlert.

Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.

Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.

Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te još gore što će otežati pristup ruralnim zajednicama.

Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju sigurnost hrane.

Rast inflacije

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3 posto godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.

Vjerojatno bi morali napraviti kompromis i izabrati između kvalitete i cijene. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.

Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane.

Prilagodba i obrazovanje

Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena.

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.

Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji bi mogli ostati zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjene dostupnosti hrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jedna osoba umrla, a deseci u bolnici zbog tableta: Povučene su iz prodaje, sve se istražuje

Objavljeno

-

By

Pexels

Veliki japanski proizvođač lijekova rekao je da istražuje smrt i desetke hospitalizacija koji bi mogli biti povezani s njegovim pilulama od crvene riže.

Najmanje 76 ljudi primljeno je u bolnicu nakon što su uzeli “beni kōji” proizvode od fermentirane riže. Kobayashi Pharmaceutical izvijestio je o bolestima nakon što je prošlog tjedna dobrovoljno povukao pet proizvoda te je pozvao kupce da prestanu koristiti spomenute pilule, koje su reklamirane kao dodaci za snižavanje kolesterola.

Kako su poručili iz kompanije, sumnjaju da je problem možda nastao zbog prethodno neotkrivenih otrovnih tvari u kalupima koji se koriste u proizvodnji.

“Beni kōji” je riža fermentirana s monascus purpureus, vrstom crvenkasto-ljubičaste plijesni te se reklamirala kao dodatak prehrani za visoki kolesterol i krvni tlak. Isto tako koristi se i kao tradicionalna boja za prehrambene proizvode.

Kupci prijavili simptome

Poručili su da su primili poruku ožalošćene obitelji u kojoj stoji da je jedan njihov član umro od bolesti bubrega te da je posljednje tri godine koristio proizvod Red Yeast Cholesterol Help.

“Naša je tvrtka uvijek zdravlje naših kupaca stavljala na prvo mjesto i iskreno se ispričavamo zbog ove situacije. Još potvrđujemo činjenice i uzročne veze”, poručili su, piše BBC.

Kupci su prijavili su simptome kao što su promjena boje urina, oticanja te umora. Nakon toga je započeta istragu nakon što ih je liječnik upozorio na prijavljene zdravstvene probleme u siječnju. Od tada je Kobayashi uspostavio telefonsku liniju za korisnike.

Proizvod “Red Yeast Cholesterol Help” pojavio se na policama u veljači 2021. Tvrtka je do sada prodala više od milijun paketa, izvijestili su japanski mediji, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve je više dokaza da covid-19 ostavlja trajne posljedice na jednom od najvažnijih sustava u tijelu

Objavljeno

-

By

Unsplash

Brojne studije sugeriraju da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Iako je pandemija covida okončana, virus je i dalje prisutan među ljudima, ali u slabijem obliku. No nešto više od četiri godine od njegova otkrića znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni kakve točno posljedice ostavlja u tijelu.

Analiza koju je proveo klinički epidemiolog Ziyad Al-Aly, a koja je objavljena na The Conversionalu i u Scientific Americanu, obuhvatila je brojne studije u kojima se opisuje “neizbrisiv trag” koji covid ostavlja na ljudskom tijelu. Ponajprije na zdravlju mozga.

Kognitivni nedostaci

Al-Aly ističe kako su velike epidemiološke analize pokazale da su ljudi koji su imali covid bili izloženi povećanom riziku od kognitivnih nedostataka, uključujući i probleme s pamćenjem. Kod pacijenata koji su imali blagi do umjereni oblik koronavirusa otkrivene su dugotrajne upale mozga i promjene koje ukazuju na to da je njihov mozak ostario sedam godina u odnosu na vrijeme prije bolesti, piše ZIMO.

Također je citirao nekoliko studija koje su pokazale da su pacijenti nakon preboljelog covida imali smanjen volumen i promijenjenu strukturu mozga. S druge strane, oni kojima je trebala intenzivna njega nakon bolesti imali su oštećenja mozga koja ukazuju na starenje mozga od čak 20 godina.

Razvoj nove demencije

Analizirajući podatke iz 11 studija, Al-Aly je otkrio kako je covid povećao rizik za razvoj nove demencije kod osoba starijih od 60 godina. Podaci koji su prikupljeni tijekom obdukcija osoba koje su preminule od covida, ali i nekoliko mjeseci nakon infekcije, otkrivaju da je virus i dalje bio prisutan u moždanom tkivu. To sugerira da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Studije pokazuju i da virus može poremetiti krvno-moždanu barijeru, koja štiti živčani sustav. Studija objavljena 29. veljače 2024. pokazala je da je kod ljudi koji su imali covid zabilježen značajan nedostatak u pamćenju i izvršavanju zadataka. Zabrinjava otkriće da su osobe zaražene covid-19 imale kognitivni pad ekvivalentan gubitku IQ-a za čak tri boda. Još je gora situacija kod onih koji imaju dugotrajni covid. Kod njih je zabilježen pad od šest bodova, a oni koji su završili na bolničkom liječenju na odjelu intenzivne njege izgubili su i do devet bodova IQ-a.

Promatramo li sve zajedno, ove studije pokazuju da covid-19 predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u blagim slučajevima. Učinci se tek sad otkrivaju na razini populacije. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi se covid-19 trebao smatrati virusom sa značajnim utjecajem na mozak, zaključuje u svom eseju Al-Aly te dodaje: Implikacije su dalekosežne – od kognitivnih problema kod pojedinaca do potencijalnog utjecaja na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu