Svijet
NASA-in rover stiže na Mars u potrazi za životom

NASA-in robotizirani rover Curiosity trebao bi u ponedjeljak ujutro u 6:31 h po našem vremenu sletjeti na Mars kako bi potražio moguće tragove života, sadašnjeg ili nekadašnjeg – drevnog
Misija vrijedna 2,5 milijarde dolara, lansirana je u studenom prošle godine, a na svojem je putovanju prešla oko 570 milijuna kilometara. Prema posljednjim podacima, letjelica je nakon prošlotjedne korekcije putanje sada na idealnom putu.
Curiosity, također poznat kao Mars Science Laboratory (MSL), najveće je i najsloženije vozilo koje je ikada lansirano na Crveni planet. Opremljeno je obiljem instrumenata koji će u krateru Gale, jednoj od najdubljih udubina na Marsu, potražiti znakove života. Budući da rover teži gotovo tonu i velik je poput SUV-a, tehnika spuštanja skakutanjem uz pomoć zračnih jastuka u ovom se slučaju ne može primijeniti pa je za njegovo meko pristajanje konstruiran poseban raketni nosač – lebdjelica.
Kako južna polutka u kojoj se nalazi krater Gale upravo iz zime prelazi u proljeće, stručnjaci će morati pripaziti na moguće pješčane oluje. Jedna je zabilježena prošli tjedan na oko 1.000 km od mjesta slijetanja. Rover je opremljen posebnom plutonijskom, nuklearnom baterijom koja bi trebala biti puno dugovječnija od solarnih ćelija koje su korištene u ranijim misijama i trebala bi izdržati barem nekoliko godina. Predviđeno trajanje misije je dvije zemaljske godine.
‘Sedam minuta užasa’
Od ulaska Curiosityja u Marsovu atmosferu do slijetanja na njegovu površinu proći će sedam minuta, koje NASA-ini stručnjaci nazivaju ‘sedam minuta strave’. Budući da svjetlosti treba 14 minuta da s Marsa stigne do Zemlje, kontrola misije neće moći poduzeti baš ništa – cijeli proces odvijat će se potpuno automatski.
‘Prije nego što uopće dobijemo prvi signal da je letjelica dodirnula vrh atmosfere, rover će već sedam minuta biti na površini’, objasnio je Steven Sell, zamjenik operacije slijetanja u NASA-i.
Kada stigne do Marsove atmosfere rover će putovati brzinom od 21.000 km na sat. Njegov štit će se zagrijati do 870 stupnjeva Celzijusovih i užariti. U sedam minuta kroz niz manevara morat će smanjiti brzinu do nule. Uz pomoć raketa potražit će pravo odredište, a potom će se otvoriti najveći ikada napravljen supersonični padobran koji bi u atmosferi 100 puta rjeđoj od naše rover trebao usporiti s brzine od 1.600 km/h do brzine od 320 km/h. Vozilo će u tom trenutku biti izloženo sili kočenja devet puta većoj od Zemljine gravitacije. Potom će se odvojiti toplinski štit i otvoriti prostor za promatranje radara. Kada radar registrira tlo i utvrdi pravu visinu, kran lebdjelice će se odvojiti i upaliti svoje raketne motore. Lebdjelica će konačno spustiti rover na tlo na dugim konopcima, otkvačiti se i potom odletjeti na sigurnu udaljenost (faze slijetanja pogledajte u fotogaleriji desno).
Sustav je više puta testiran na Zemlji, međutim, samo u obliku računalnog modela. Prava verzija u ponedjeljak će prvi put pokazati kako funkcionira u stvarnom svijetu Crvenog susjeda.
Vrhunski laboratorij za konačne odgovore
Curiosity je opremljen brojnim uređajima koji bi trebali moći otkriti organske materijale, odnosno tragove života koji postoji ili je davno u prošlosti postojao na Marsu. Među ostalim ima zlatom optočen uređaj Sample Analysis on Mars (SAM), bušilicu za kamenje i stijene, laser te pećnicu u kojoj će se uzorci tla izložiti visokim temperaturama od oko 1.000 stupnjeva kako bi se utvrdilo ima li u njima organskih tvari koje nije jednostavno izdvojiti čak ni iz pustinjskih uzoraka na Zemlji. SAM također može zdrobiti, zagrijati i otkriti minerale koji se mogu formirati samo u nazočnosti vode. Konačno laboratorij može prikupiti metan i utvrditi udio ugljika 12 i ugljika 13 u njemu. Ugljik 12, koji koriste i stvaraju živi organizmi, trebao bi biti znak nazočnosti života, mada ne i konačan. U svakom slučaju, tehnologija koju posjeduje Curiosity daleko je sofisticiranija od Vikingove koja je 1976. dala negativne rezultate iako je zabilježila neke tragove organskog metil klorida koji su se tada smatrali kontaminacijom.
U ovoj misiji također je važna činjenica da je za slijetanje odabrana lokacija na kojoj je već ranije potvrđeno postojanje vode, odnosno leda pod površinom s glinastim tlom koje bi moglo dobro očuvati tragove organskih tvari.
Poznato je da organski materijali putuju Sunčevim sustavom na kometima i meteorima te da padaju na razne planete. Ova bi misija trebala odgovoriti na pitanje je li se život stigao razviti na Marsu prije nego što su njegova mora presušila te je li zračenje na njemu danas prejako za opstanak bilo kakvih organizama.
Prve crno bijele snimke trebale bi na Zemlju stići u prvim satima nakon slijetanja, a prvi rezultati testiranja bit će poznati kroz nekoliko mjeseci nakon slijetanja. Konferencija za novinare o slijetanju moći će se pratiti na NASA-inom kanalu, brojnim drugim web stranicama i, naravno, na tportalu. Ne propustite povijesni događaj koji će pratiti cijeli svijet!
Svijet
ŠOKANTNE PROMJENE KLIME / Dolazi rekordni Super El Nino, mogao bi potrajati godinama, a evo što nam donosi
Globalni vremenski sustav trenutačno prolazi kroz veliku atmosfersku promjenu jer se tropski Pacifik prebacuje iz višegodišnje faze La Niñe u potencijalno rekordno snažan Super El Niño. Mogao bi utjecati na klimu diljem svijeta tijekom više godina
Najnovije analize podzemnih slojeva oceana otkrivaju brze promjene ispod površine u zapadnom Pacifiku, slične onima koje su prethodile ranijim događajima Super El Niña, piše klimatolog Andrej Flis na stranicama Severe Weathera.
Super El Niño djeluje kao snažan globalni “toplinski motor”, oslobađajući velike količine pohranjene oceanske energije u atmosferu i značajno mijenjajući globalni mlazni tok. Istraživanja potvrđuju da takav fenomen može utjecati na klimu diljem svijeta tijekom više godina, mijenjajući uobičajene sezonske obrasce i utječući na sve – od poljoprivrede do putanja zimskih oluja.
Flis je analizirao najnovije podatke iz oceana i usporedio aktualne pokazatelje iz 2026. s najjačim povijesnim događajima posljednjih desetljeća. Osvrnuo se i na najnovije sezonske prognoze te objasnio zašto bi ovaj El Niño mogao biti rekordan i kako će utjecati na vrijeme u Europi, SAD-u i Kanadi.
Kako El Nino postaje Super El Nino?
El Niño događaji javljaju se svakih nekoliko godina, no “super” događaji obično se pojavljuju jednom u desetljeću ili rjeđe. Posljednja tri takva događaja bila su 2015./16., 1997./98. i 1982./83.
No kako El Niño uopće doseže “super” status? Tijekom La Niñe pasati guraju toplu vodu prema zapadnom Pacifiku. Time se stvara sloj tople vode u dubini, povećavajući toplinski sadržaj oceana i razinu mora u zapadnom Pacifiku.
Super El Niño djeluje kao veliki “ventil za otpuštanje pritiska” za tu akumuliranu toplu vodu i energiju. Kada La Niña oslabi, okidač (najčešće niz zapadnih udara vjetra) omogućuje toj toplini da krene prema istoku. Ako je toplinski sadržaj zapadnog Pacifika vrlo visok prije početka El Niña, oslobađanje energije bit će znatno snažnije, što dovodi do jačeg, “super” događaja.
Već smo zabilježili nekoliko takvih anomalija zapadnih udara vjetra koje su pokrenule brzi prijelaz u El Niño. S obzirom na najnovije prognoze, očekuje se njihov nastavak, što označava početak globalne atmosferske promjene.
Izvor snage: kako zapadni udari vjetra pokreću Super El Niño
Najnovija analiza i prognoza pasata pokazuje snažne zapadne udare vjetra nad Pacifikom posljednjih tjedana. U prognozi se vidi posebno snažan val koji se širi preko ENSO regija. Upravo je to bio jedan od glavnih “motora” prethodnih super El Niño događaja, što jasno ukazuje na snažan potencijal za 2026.
Dok su zapadni udari vjetra “motor”, prava snaga dolazi iz toplih anomalija ispod površine oceana. One se prate kroz toplinski sadržaj oceana do dubine od oko 300 metara. Najnovija analiza pokazuje širenje toplih anomalija kroz tropski Pacifik i ENSO područje, koje zahvaćaju cijeli gornji sloj oceana.
Ključne su promjene u dubini oceana
Te promjene vidljive su i na površini. Podaci za posljednja tri mjeseca pokazuju nagli porast temperature od sredine zime, potaknut zapadnim udarima vjetra i širenjem topline iz dubine.
Najnovija analiza površine pokazuje nestanak hladnih područja u glavnoj ENSO regiji i dominaciju pozitivnih anomalija. Posebno se prati zapadni Pacifik, gdje se očekuju novi udari vjetra koji će dodatno potisnuti toplu vodu prema istoku, stvarajući oceanski Kelvinov val.
Ključnu ulogu imaju promjene u dubini oceana. Najnoviji podaci pokazuju veliko područje tople vode na dubini od 100 do 250 metara — tzv. Kelvinov val — koji se kreće prema istoku i postupno izbija na površinu, oblikujući El Niño.

Usporedba s najjačim događajima
Flis je usporedio 2026. s prijašnjim super događajima, a vidi vrlo sličan obrazac. Zapadni Pacifik trenutno je topliji u dubini, ali glavni topli bazen još nije potpuno razvijen.
Razlika je u tome što 2026. dolazi nakon slabe La Niñe, pa postoji vremenski zaostatak. Ipak, razvoj je iznimno brz zahvaljujući snažnim zapadnim vjetrovima.
Usporedbe s 1982. i 1972. pokazuju da je razvoj najsličniji događaju iz 1972./73., uzimajući u obzir vremenski pomak.
Sve upućuje na vrlo snažan El Niño, potencijalno najjači u desetljećima.
Prognoze: zašto bi 2026. mogao biti rekord
ENSO višemodelne prognoze pokazuju jasan prijelaz u snažan El Niño, s vrijednostima iznad +2 °C — što je granica za “super” događaj.
I ECMWF model potvrđuje isti trend, s većinom scenarija koji prelaze taj prag i dodatno jačaju prema vrhuncu.
Vrhunac se obično događa između jeseni i rane zime, pa još nije u potpunosti vidljiv u trenutačnim prognozama.
Atmosferski učinak već se počinje očitovati kroz tzv. Walkerovu cirkulaciju — uzdizanje zraka na istoku Pacifika i spuštanje na zapadu — što utječe na globalne vremenske obrasce.

Prvi utjecaji: ljeto 2026.
Utjecaj El Niña počinje se osjećati već tijekom ljeta, iako ne naglo.
Analize pokazuju:
- niži tlak nad istočnim SAD-om i Kanadom
- sličan uzorak nad zapadnom Europom i Atlantikom
To donosi:
- stabilnije ljetne temperature u SAD-u
- toplije uvjete u sjevernoj i srednjoj Europi
Globalni učinci
U Australiji El Niño donosi:
- sušu na sjeveru i istoku
- toplije uvjete na jugu
Utječe i na poljoprivredu:
- negativno u Africi, Indiji i Australiji
- djelomično pozitivno u SAD-u
Atlantska sezona uragana
El Niño smanjuje broj uragana jer:
- povećava smicanje vjetra
- stabilizira atmosferu
Prognoze za 2026. pokazuju:
- manju aktivnost u Atlantskom oceanu
- manju vjerojatnost snažnih uragana u SAD-u
Zima 2026./2027.
Tijekom zime:
- mlazna struja pomiče se prema sjeveru
- sjever SAD-a je topliji
- jug SAD-a ima više oborina i oluja
Snježni obrasci:
- više snijega na zapadu i jugu SAD-a
- manje na sjeveroistoku i oko Velikih jezera
U Europi:
- općenito manje snijega
- više u sjevernim dijelovima
Ovi podaci pokazuju da bi nadolazeći Super El Niño mogao značajno promijeniti globalne vremenske obrasce u nadolazećim sezonama, zaključio je klimatolog Flis.
Svijet
PRIJAVE DO 22. TRAVNJA / EU poklanja 40.000 karata: Evo tko se može prijaviti za besplatno putovanje Europom
Mladi se mogu prijaviti za besplatno putovanje vlakom diljem Europe u sljedeća dva tjedna. Europska komisija ponovno poklanja više od 40 000 karata 18-godišnjacima. Karte mogu dobiti i mladi iz Srbije, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Ovaj put pravo prijave imaju svi rođeni između 1. srpnja 2007. i 30. lipnja 2008. Mladi također moraju živjeti u jednoj od zemalja Europske unije ili, osim Srbije, u Lihtenštajnu, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj, Turskoj i Islandu.
Prijava je moguća i prije 18. rođendana, ali sudionici moraju biti punoljetni prije početka putovanja, prenosi Fenix magazin.
Mladi se mogu prijaviti do 22. travnja u podne putem Europskog portala za mlade – pojedinačno ili kao grupa do pet članova.
Nakon toga, preostaje im samo da riješe kratki kviz općeg znanja o EU i jedno pitanje za procjenu
Komisija i Izvršna agencija za europsko obrazovanje i kulturu zatim pregledavaju prijave.
Pobjednici mogu besplatno putovati vlakom diljem EU između 1. srpnja 2026. i 30. rujna 2027. Sudionici mogu putovati do 30 dana, od čega najviše sedam dana vlakom.
Inicijativa “DiscoverEU” postoji od 2018. godine prema ideji aktivista Vincenta-Immanuela Herra i Martina Speera .
Svake godine postoje dva kruga prijava.
Od početka ovog popularnog programa, prema podacima EU, prijavilo se više od 1,9 milijuna mladih, a oko 431.931 ih je dobilo kartu.
Svijet
Ukrajinci dronovima pogodili vodeću rusku fregatu
Tijekom noći 6. travnja, ukrajinske snage napale su bespilotnim letjelicama rusku fregatu Admiral Grigorovič u crnomorskoj luci Novorosijsk, kao i plutajuću naftnu platformu Sivaš. Pogođeni brod nosač je krstarećih projektila Kalibr, koje Rusija redovito koristi u napadima na ukrajinske gradove, prenosi Euromaidan Press.
Vodeća ruska fregata
Admiral Grigorovič je vodeća fregata klase Burevestnik (Projekt 11356R) u ruskoj mornarici. Opremljena je s do osam krstarećih projektila Kalibr i protuzračnim sustavom Štil-1, koji može nositi do 24 projektila.
Iako su protuzračni projektili navodno lansirani s fregate dok su se dronovi približavali, napad nije spriječen i brod je pogođen.
Napad na fregatu izvela je jedinica „Ptice Mađara” iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sustave. Planiranje i koordinaciju provela je Služba sigurnosti Ukrajine. Obavještajne službe trenutno procjenjuju opseg štete na plovilu. Istovremeno, plutajuću naftnu platformu Sivaš pogodila je jedinica „Ptahy” iz 413. bataljuna „Raid”, u koordinaciji s pomorskim snagama, što predstavlja još jedan primjer širenja dometa ukrajinskih udarnih sposobnosti.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTO / Psi sa Žmirića preseljeni u novi azil na Bokanjcu
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm upozorava na olujni vjetar, stiže nova promjena
-
Hrvatska4 dana prijeStiže novo pogoršanje vremena, u dijelu zemlje moguć i snijeg
-
Hrvatska4 dana prijeDržavni tajnik: Nafte za Hrvatsku ima, nema razloga za zabrinutost






