Na bečkoj konferenciji Euromoney dužnosnici iz središnjih banaka centralne i istočne Europe su kazali kako još uvijek žele uvesti euro unatoč trenutnoj dužničkoj krizi eurozone.

Tako je o toj temi dužničke krize viceguverner HNB-a Boris Vujčić kazao da “ljudi kažu da što te ne ubije, učini te jačim”. “Nadam se da će eurozona biti snažnija, da će izgraditi snažnije temelje te da će se do tog vremena izgraditi izgubljene veze”, kazao je Vujčić te dodao da ukoliko se sve to dogodi da će Hrvatska 2013. godine imati lagani izbor, piše AFP.

Malo sumnje da je prihvaćanje eura pravi izbor

- Mi smo toliko uključeni i integrirani u financijskom i realnom sektoru da postoji vrlo, vrlo malo sumnje da je prihvaćanje eura pravi izbor, rekao je Vujčić. Podsjetimo, ako se hrvatski građani na referendumu u nedjelju odluče za ulazak u EU 1. srpnja 2013. godine, to ne znači da odmah ulazimo i u eurozonu i da uvodimo euro kao svoju valutu, nego nam ostaje kuna.

Sve članice Europske unije, osim Velike Britanije i Danske, razmišljaju o uvođenju eura. Prva bivša komunistička zemlja koja ga je uvela bila je Slovenija 200. godine, a isti potez je povukla i slovačka dvije godine kasnije. Guverner Mađarske središnje banke Andras Simor je kazao da je njihova ekonomija čvršće povezana sa ključnim zemljama eurozone, nego su to neke druge zemlje periferije. “Praktično govoreći, uvjereni smo da je eurozona optimalna valutna zona za Mađarsku. Postoje mnogi ekonomski razlozi za ulazak u nju”, kazao je Simor u Beču te dodao kako nije pitanje treba li ući, nego je pravo pitanje kada.

Možemo učiti iz tuđih grešaka

- Vjerojatno trebamo pričekati i vidjeti kako će se riješiti postojeći problemi eurozone. Kao drugo, imamo taj luksuz da možemo učiti iz grešaka drugih zemalja koje su ušle prije nas, rekao je Simor. Mađarska je teško pogođena posljednjih mjeseci zbog pada vrijednosti forinte zbog čega su morali od EU i MMF tražiti od 15 do 20 milijardi eura kredita. No, pregovori su prekinuti zbog toga što MMF i EU smatraju kako će reforme dovesti do većeg utjecaja vlade na središnju banku.

Latvija očekuje da će ući u eurozonu 2014. godine, a Poljaci da će do 2015. godine ispuniti uvjete za ulazak. Poljska i Češka još nisu postavile rok za prihvaćanje eura kao svoje valute. “Uvođenje eura je samo pitanje vremena”, kazao je Andrzej Raczko iz Poljske središnje banke te dodao kako smatra da kriteriji iz Maastrichta nisu najbitniji, već su to reforme u eurozoni. Svoje želju za ulazak u eurozonu je izrazio i predstavnik Rumunjske središnje banke Cristian Popa.