U Hrvatsku sutra stiže velika promjena vremena. Državni hidrometeorološki zavod objavio je zbog toga posebno priopćenje. U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Nakon, u dosadašnjoj povijesti mjerenja, jedne od najtoplijih veljača i ožujka, ponegdje čak i rekordno toplih, temperatura zraka je i u prvoj polovini travnja bila znatno iznad prosjeka za doba godine. No, iznimno toplom vremenu stiže kraj. Naime sutra, 16. travnja, na vrijeme u našim krajevima sve jače će utjecati izražena termobarička dolina sa sjeverozapada s kojom će u utorak poslijepodne po visini naglo stići osjetno hladniji zrak, npr. na 1.5 km visine temperatura će se u svega pola dana s oko 12 °C spustiti na 0 °C.Pritom će se u prizemnom sloju stvarati ciklona sa središtem na sjeveru Italije čiji će se frontalni poremećaji preko Hrvatske premještati tijekom utorka i srijede.

Izraženi pad temperature zraka

Stoga će druga polovina travnja početi uz promjenljivo, nestabilno i osjetno hladnije vrijeme, osobito sredinom ovog tjedna. Primjerice, u unutrašnjosti će najviša dnevna temperatura u srijedu, 17. travnja biti oko 11 °C. Dakle, čak dvadesetak stupnjeva niže vrijednosti nego što su bile u nedjelju, 14. travnja kada su oboreni i neki travanjski rekordi, ali također i ispod prosječnih vrijednosti za navedeno razdoblje.

Ponegdje obilni pljuskovi

Povremeno će padati kiša, ponegdje vrlo vjerojatno i u obliku izraženijih te obilnijih pljuskova praćenih grmljavinom, u utorak u drugom dijelu dana ponajprije u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i tijekom srijede u Dalmaciji. Uz dotok hladnog zraka kiša će u utorak navečer u gorju prelaziti u susnježicu i snijeg. Na području Gorske Hrvatske mjestimice se očekuje i stvaranje snježnog pokrivača, poglavito u Gorskom kotaru ponegdje i višeg od 10 cm. Vrlo malo susnježice ili snijega prolazno je moguće i u nekim nizinama središnje te istočne Hrvatske u noći na srijedu.

Mnogi ljudi su prešli s mediteranske prehrane jednu s drugog kraja svijeta koji dobija veliku pažnju zbog zdravstvenih prednosti. Japanska dijeta bogata ribom, čajem i sojom može zaštititi mozak i smanjiti rizik od demencije, pokazalo je novo istraživanje.

Znanstvenici iz japanskog Nacionalnog centra za gerijatriju i gerontologiju skenirali su mozak dvije grupe Japanaca koji su prakticirali različite prehrane.

Jedna grupa je konzumirala tradicionalnu japansku prehranu dok je druga imala zapadnjačku prehranu, punu masnih namirnica poput crvenog mesa, alkohola i tjestenina. Skeniranje je rađeno dva puta tijekom dvije godine s ciljem utvrđivanja koliko je moždanog tkiva svaka grupa izgubila tijekom vremena.

Otkrili su da su žene u grupi japanske dijete imale, u prosjeku, nižu razinu atrofije mozga ili skupljanja karakterističnog za demenciju od žena koje su jele zapadnjačku hranu.

Autori studije su istaknuli da je tradicionalna japanska prehrana zasnovana na ribi, školjkama, riži, soji, zelenom čaju, citrusima, kiselim krastavcima, gljivama i morskim algama. Usporedbe radi, zapadnjačka prehrana sadrži rafinirane ugljikohidrate kao što su rezanci, hrana s visokim udjelom masti, bezalkoholna pića i alkohol. Generalno se smatra da je japanska dijeta zaštitna jer je bogata vitaminima, polifenolima, fitokemikalijama i dobrim masnim kiselinama, a sve to može pomoći tijelu u borbama protiv upale.

Japanska dijeta je odlična za zdravlje

Posljednji i najvažniji aspekt njihovog proučavanja bila je redovna magnetna rezonanca (MR) mozga ispitanika. Pratili su gubitak moždanog tkiva svakog sudionika, klinički poznat kao atrofija mozga povezana s uzrastom jer je to znak demencije. Konačno, autori su otkrili da su žene koje su prakticirale japansku dijetu, imale značatno manje skupljanje mozga od onih koje su slijedile zapadnjačku prehranu. Nije bilo razlike između dvije grupe za muškarce.

“Zanimljivo je da je ova posljeidca bila očigledna samo kod žena”, primijetili su znanstvenici.

Autori su dali dva moguća objašnjenja za ovaj učinak. Prvo, da je japanska prehrana puna magnezija i fitoestrogena koji zaštitno djeluju, ali više na žene nego na muškarce.

Drugo, autori su otkrili da muškarci češće od žena odstupaju od tradicionalne japanske dijete. Zbog toga su konzumirali više zapadnjačke hrane, kao što su rezanci i sake, piše City Magazine.

“Ipak, postoje određeni dijelovi japanske prehrane koji su uobičajeni za druge dijete u plavim zonama i preporučljivo ih je uključiti u prehranu. To uključuje povećanje unosa povrća i ribe i smanjenje crvenog mesa”, zaključili su autori ovog istraživanja.

Politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Višeslav Raos, komentirao je u N1 Dnevniku s Ilijom Jandrićem kampanju uoči parlamentarnih izbora 17. travnja.

“I nije bila tako bez sazdržaja. Bilo je i na nekim sučeljavanjima zanimljivih detalja. Raduje me što se nije sve pretvorilo u osobni sukob dvojice političkih čelnika. Također, raduje me što se u kampanji nije vraćalo u prošlost, kako je to znali biti. Dosta se fokusiralo na socioekonomska pitanja kao mirovine, porezi, stambena politika”, smatra Raos i dodaje:

“U konačnici, to možda postanu javne politike. Naravno, predsjednik je u jednom kraćem dijelu dinamizirao SDP i partnere, ali nije bilo za očekivati da će cijela kampanja biti obilježena time. Dobro da je tako i čini se da su se distancirali od toga, ne samo zbog Ustavnog suda već zbog svog sadržaja.”

Predsjednik Zoran Milanović na društvenim mrežama objavljuje izborne plakate s jasnim porukama, što može dovesti u pitanje regularnost kampanje i samih izbora.

“Nije se direktno svrstao uz svoju bivšu stranku. Pažljiviji je nego inače i ti vizuali bi mogli poslužiti za neke buduće izbore. Treba malo smiriti stvari. Ustavni sud je reagirao na konkretnu situaciju i razjasnio da predsjednik ne može biti aktivan i kandidat na listi. Međutim, u reakciji na Ustavni sud i njegovog predsjednika malo sam pretjerano tumačio njihove ocjene. Kad su govorili o poništavanju izbornih radnji, htjeli su upozoriti da bi lista bila nevažeća, ako se on nađe na njoj. Ne vidim zašto bi Ustavni sud poništio izbori”, objasnio je politički analitičar Višeslav Raos.