Danas se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je više od 6500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.

Gotovo 750 tisuća birača, odnosno njih gotovo četvrtina, glasalo je prijepodne na izborima. To je 130 tisuća birača više nego na izborima prije četiri godine u isto vrijeme. U srpnju 2020., u jeku pandemije koronavirusa, u istom je vremenu izašlo 18.09 posto birača, odnosno njih 620 tisuća, a danas prijepodne njih 747.986.

Najbolji odaziv je u 1., 3. i 6. izbornoj jedinici, a najslabiji u 5., 9. i 10. izbornoj jedinici.

U biračke popise upisana su 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj aktivno registriranih je 222.300 birača. 

U Hrvatski sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri saborska zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici koju čini cijeli svijet.

U 19 sati bit će objavljeni rezultati prvih izlaznih anketa, a u 21 sat DIP će objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebale biti obrađene tri četvrtine biračkih mjesta.

Na izbore je do 16:30 sati izašlo preko 50 posto birača. Točan broj je 50.60 posto.

U isto vrijeme 2020. godine izašlo je 34.04 posto glasača.

Najveća izlaznost je u prvoj i šestoj izlaznoj jedinici. Tamo je izašlo 58.43 odnosno 57.63 posto.

Kada se u srijedu u 19 sati zatvore birališta, članovi biračkih odbora započet će prebrojavanje glasova na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Pritom moraju pažljivo odvojiti važeće od nevažećih listića.

Važeći listić je, kako napominju u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), onaj koji je popunjen tako da se na njemu sa sigurnošću može utvrditi volja birača i za koju je listu glasovao.

Jednostavnije rečeno, važeći listić je onaj na kojemu je birač zaokružio jednu listu, bez obzira na preferirane glasove.

Kada je glasački listić nevažeći?

Prema propisima Državnog izbornog povjerenstva, četiri su slučaja u kojima glasački listić biva proglašen nevažećim:

ako je neispunjen;

ako je birač glasovao za dvije ili više lista;

ako je birač glasovao za kandidate s različitih lista (dao im preferencijske glasove), a nije zaokružio jednu od lista;

ako je listić popunjen na način da se ne može utvrditi volja birača i okolnost za koga je birač glasovao.

Dopisuju imena i prostote, pišu oglase…

Nakon svakih izbora javnost su uveseljavale fotografije nekih nevažećih listića koje su birači namjerno poništavali dopisujući ili crtajući na njih koješta – od psovki i prostota do nadopisivanja imena nepostojećih kandidata ili raznih komentara.

Upamćen je glasački listić iz drugog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine na kojemu je netko nadopisao da “prodaje maslinovo ulje” i broj mobitela za zainteresirane kupce.

Kompaktna vojska “poništavača” listića

Nevažeće glasačke listiće birački odbori dužni su odvojiti u posebne omotnice. A sudeći prema broju nevažećih glasova, odnosno listića na proteklih nekoliko parlamentarnih izbora, čini se da postoji vrlo kompaktna vojska “poništavača” glasačkih listića jer im je broj otprilike stalan.

Na prošlim parlamentarnim izborima 2020. godine bilo je 38.713 nevažećih listića ili 2,32 posto od ukupnog broja. Na izvanrednim izborima 2016. bila je slična brojka nevažećih – 37.166 ili 1,91 posto. Na parlamentarnim izborima 2015. godine bilo je 39.367 (1,74 posto) nevažećih listića, a na izborima 2011. godine – 41.173 ili 1,72 posto.

Hrvatska danas bira zastupnike 11. saziva Hrvatskog sabora. U 7 sati otvoreno je se više od 6.500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. Vidimo se na biralištu, poručuju biračima iz DIP-a.

Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi. Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.

Bira se 151 zastupnik u Hrvatski sabor

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.

O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.

Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.

Preferencijalni glas

Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.

Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.

Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati

Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.

– U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.

– Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati, dodao je.

Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.

Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.

Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.

DIP-ova poruka poslodavcima – omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta

Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.

Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.

Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.

DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.

Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.