Connect with us

Hrvatska

Vrući lonac ili pržionica najmalobrojnijih

Objavljeno

-


“Balkanski vrući lonac”, tako bi se najslikovitije moglo opisati stanje u susjednoj nam Bosni i Hercegovini, u kojoj se malo toga istinski promijenilo, ili pošlo naprijed, još od završetka rata. Tri konstitutivna naroda, ravnopravna samo na papiru, u praksi jedva da mogu egzistirati u međusobnoj blizini. Na izborima i dalje pobjeđuju stranke nacionalnih predznaka, a Hrvati, kao najmalobrojniji, izvlače gori kraj.
Tako bi moglo biti i nakon nedjelje, za kada su raspisani novi izbori za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine, Parlament Federacije BiH, te isto to i za Republiku Srpsku. A ona je, po svemu sudeći, doista postala “država u državi”, sa svim zasebnim institucijama i službama koje jedna neovisna država treba imati. Iako RS u međunarodnim krugovima ne znači ništa, ona je tu “de facto” i bosanski Srbi od nje ne odustaju. Za to su se uspjeli izboriti.
Hrvati, s druge strane, ne mogu izabrati ni svoga člana u Predsjedništvo. Djelomično zato što je njihov trenutačni predstavnik Željko Komšić, inače kandidat s liste bosanskohercegovačkog SDP-a, “samo Hrvat po rođenju” i, prema mišljenju mnogih tamošnjih Hrvata, ne bori se dovoljno za rješenje njihovih glavnih problema. Možda još veći razlog zašto su Hrvati u BiH najzakinutiji narod jest i to što se ne mogu međusobno dogovoriti.
Dvije najjače stranke s hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990, nisu uspjele poduprijeti zajedničkog kandidata za hrvatskog predstavnika. Kandidatkinja HDZ-a BiH je Borjana Krišto, koju mediji već nazivaju “bosanskom Jadrankom”, ali nedostatak joj je što u predizbornoj kampanji uporno izbjegava javno sučeljavanje s protivnicima. Kandidat drugog HDZ-a, onog s godinom 1990, je Martin Raguž. Dakle, Hrvati se ni kao najmalobrojniji narod u borbi za vlastiti opstanak i za ono što bi im prirodno trebalo pripasti, ne mogu složiti. To, naravno, ide na ruku Komšiću i SDP-u.
Budući da su Bošnjaci dvostruko brojniji u Federaciji, oni bi lako mogli i ovoga puta svojim glasovima zapravo izabrati hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Oni će tako opet odnijeti prevagu i, u zemlji gdje svatko tjera vodu na svoj mlin, najmalobrojniji bi opet mogli izvisiti. Ne zaboravimo, međunarodna zajednica od Predsjedništva BiH uskoro očekuje neke važne odluke o daljnjem konstituiranju zemlje, a one bi se, ako ovako ostane, donijele bez poštivanja volje hrvatskog naroda.
Boljka bosanskohercegovačkih Hrvata jest i njihova nedovoljna zainteresiranost za izbore u vlastitoj zemlji. Tome u prilog ide činjenica da je na prvim poslijeratnim izborima u BiH, tada najjača hrvatska stranka – HDZ BiH – osvojila 338.000 glasova. Na zadnjim su izborima oba HDZ-a, od kojih svaki tvrdi da je pravi nasljednik onog prvog, zajedno sa svim koalicijskim partnerima osvojila tek 130.000 glasova. Odaziv Hrvata na bosanskohercegovačkim izborima pao je ispod 50 posto, što je zbilja zabrinjavajuće, kada uzmemo u obzir da se upravo u ovim vremenima grade temelji za budućnost države koja još nije u potpunosti uređena. Tamošnji kritičari ukazuju na činjenicu da hrvatske stranke nisu dovoljno učinile, kako bi probudile svijest u svojem narodu i ukazale na važnost izlaska na nedjeljne izbore.
Što će biti dalje i kakva budućnost čeka “balkanski vrući kotao” ili državu BiH, skupa s hrvatskim narodom koji ondje živi od pamtivijeka, znat ćemo nakon izbora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu